Prijedlog za rekonstrukciju izbornih jedinica
Piše:Ivan Lozo, Hürth, 06. siječnja 2011
Prijedlog za rekonstrukciju izbornih jedinica – ako se ne ukine dodatno pravo glasa manjinama HČSP ce tražiti dodatno pravo glasa za branitelje-dragovoljce
Nakon što je Ustavni sud (U-X / 6472 / 2010) dana 8. prosinca, 2010 Hrvatskom državnom saboru poručio da treba mijenjati Zakon o izbornim jedinicama, potrebna je rekonstrukcija izbornih jedinica, jer birački glas državljana RH po važećim zakonima ne vrijedi jednako. Ustavni sud jednaku težinu glasa definirao je na taj način da otprilike jednaki broj birača (+/- 5%) bira jednaki broj zastupnika, a zna se da 4.009.119 birača (stanje lokalnih izbora 2009.) u deset dosadašnjih izbornih jedinica biraju 140 zastupnika što znači da na 28.636 (+/- 5%) birača dolazi jedan zastupnik.
Nijedan do sada poznati prijedlog o rekonstrukciji izbornih jedinica ne zadovoljava zahtjeve Ustavnog suda, jer uzima u obzir samo dosadašnjih deset izbornih jedinica, a ne uzima u obzir XI. izbornu jedinicu (hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u RH) i XII. (nacionalne manjine u RH), te i dalje prijeti mogućnost da bi čak nakon rekonstrukcije dosadašnjih deset izbornih jedinica izbori mogli, od Ustavnog suda, biti proglašeni nezakoniti i nevažeći. Slijedom toga nemoguće je iznijeti prijedlog za izmijenu Zakon o izbornim jedinicama koji ne vodi računa i o XI. i XII. izbornoj jedinici te osigurava jednaku težinu glasa, time i ustavno zajamčenu ravnopravnost svih građana Republike Hrvatske bez obzira na nacionalnu pripadnost i mjesto prebivališta. Osim toga dosadašnji model po kojem svaka izborna jedinaca bira 14 zastupnika ne garantira zakonom predviđenu prohibitivnu klauzulu od 5% a što bi bilo garantirano tek ako bi svaka izborna jedinica birala 20 zastupnika.
Po nama bi najbolje rješenje bilo kada bi Hrvatska sa svojih 4.009.119 birača bila jedna izborna jedinica sa 140 zastupnika dok bi hrvatski državljani bez prebivališta u RH, njih 404.950 sačinjavali posebnu izbornu jedinicu sa 14 zastupnika. Razlog relativno malom odazivu ove skupine isključivo treba tražiti u njenoj diskriminaciji. Naime, da bi uopće mogli konzumirati svoje glasačko pravo moraju se svaki put predhodno registrirat a za 266.000 hrvatskih državljana koji žive u BiH postoje samo četiri biračka mjesta (Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla). Samo za usporedbu, Koprivnica sa deset puta manjim brojem birača (26.547) ima gotovo deset puta veći broj biračkih mjesta, njih 37. Zato biračima bez prebivališta u RH treba zagarantirati broj od 14 zastupnika sve dok se diskriminacija u odnosu na ostale državljane-birače ne ukloni.
Slijedom rečenog dosadašnja XI. izborna jedinica sa 404.950 registriranih birača mora dobiti pravo na 14 zastupnika u Saboru (404.950 : 28.636 = 14,14) bez obzira na to koliko se birača odazvalo na izborima, jer to nije kriterij u nijednoj drugoj izbornoj jedinici, a Ustavom i međunarodnim konvencijama koje je prihvatila RH i stavila ih iznad zakona garantirana je jednaka težina glasa, te opće i jednako pravo glasa, a zabranjena podjela birača na skupine s ograničenim pravom glasa. Budući da su interesi i problemi hrvatskih državljana-birača iz BiH različiti od onih u Europi i prekooceanskim zemljama HČSP traži da se birači dosadasnje XI. izborne jedinice podijele na dvije skupine, državljane RH koji prebivaju u BiH i hrvatske državljane koji prebivaju u Europi i prekooceanskim zemljama, a koji razmjerno svome broju između sebe dijele 14 zastupnika. Prema tome 266.000 hrvatskih birača (registriranih birača/hrvatskih drzavljana u BiH prilikom predsjedničkih izbora RH 2010.) biraju 9 zastupnika (266.000 : 28.636 = 9,28) a ostali 138.950 sa prebivalištem u Europi i prekooceanskim zemljama 5 zastupnika (138.950 biraca: 28.636 = 4,85).
Poradi diskriminirajućeg biračkog prava hrvatskih državljana izvan domovine u XI. izbornoj jedinici HČSP se 29. prosinca 2010 obratila Ustavnom sudu, te ako nepravda u Zagrebu ne bude ispravljena, predmet će pozivom na članak 21. Međunarodne konvencije o ljudskim pravima (Povelja Ujedinjenih naroda) i članak 3 st. 1. Europske konverzije od ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina (ZP EMRK) postati pitanje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Riječju: načelo da na 28.636 (+/- 5%) birača dolazi jedan zastupnik mora vrijediti za sve hrvatske državljane bez obzira na nacionalnu pripadnost i mjesto prebivališta, znači u svim izbornim jedinicama.
Što se pak tiče dosadašnje izborne jedinice XII. (nacionalne manjine) u toj izbornoj jedinici registrirano je 248.899 birača po istome ključu koji važi za sve ostale, imli bi pravo na ukupno 9 zastupnika (248.899 : 28.636 = 8,69). Nu, budući da nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju pravo birati žele li glasovati u svojoj domicilnoj, općoj izbornoj jedinici ili za posebnu listu manjina, te da je se u prošlosti relativno mali broj odlučio za drugu varijantu, njih samo 45.082, manjinama treba osigurati dva zastupnička mjesta (45.082 : 28.636 = 1,57). Kada se zna da od njih više od polovice čine pripadnici srpske nacionalne manjine (25.741), predlažemo da srpska nacionalna manjina preko svoje liste bira jednog zastupnika a ostale manjine preko svoje liste drugog zastupnika.
Naravno da se manjinama mora ukinuti dodatno (duplo) pravo glasa, jer ni Ustav RH ni nijedna pravna i pravedna država ne poznaje privilegirane građane. Samo na gore predloženi način izbjegava se diskriminacija ne manjinskih državljana i neproporcionalno participiranje manjina u vlasti, a što u Hrvatskoj dovodi do apsurda. Kako je vlada Ive Sanadera mogla biti sastavljena i od Jadranke Kosor održana samo zato što su oni 8 zastupnika nacionalnih manjina uzeli u vladajuću koaliciju, a 5 od tih zastupnika su sa prosječno samo 1.720 glasova ušli u Sabor (Furio Randin 4.177; Denes Soja 2.040; Šemso Tanković 1.348; Zdenka Čuhnil 684 i Nazif Memedi s 351)? Gdje je pravda kada su zastupnici srpske manjine (Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović i Ratko Gajica) sa prosjecno 12.757 osvojenih glasova ušli u Sabor i u vladu RH, a ostali zastupnici manjina sa prosječno 1.720 glasova, dok kandidat iz XI. izborne jedinici ne ulazi ako nije osvojio najmanje 18.361 glasova?
Ako se ne ukine dodatno pravo glasa za manjine i mogućnost da zastupnici manjina koji djelomično ulazeći u Sabor sa 351 glasom odlučuju o sudbini većine HČSP će, postane li parlamentarna stranka, tražiti dodatno pravo glasa za branitelje-dragovoljce. Tek kada se njima osigura dostojan život, onima koji su prolili svoju krv u temelje Hrvatske, budu participirali u političkom zivotu bar toliko koliko u njemu participiraju manjine imati ćemo Hrvatsku. Osobe poput nekadašnjeg ministra u Vladi SAO Krajine Vojislava Stanimirovića uživaju saborsku mirovinu, iako se jako dobro zna što je Stanimirović radio po Hrvatskoj i u Vukovaru za vrijeme Domovinsko-oslobodilačkog rata. Stanimirović i njemu slični javno i nekažnjeno tvrde da nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru. Ti srpski koalicijski partneri vladajućeg HDZ-a uvukli su se u sve pore političkog života. Dok se progone hrvatski branitelji zbog navodnih ratnih zločina¸ pravi zločinci su abolirani, imaju učešće u strukturama vlasti od lokalnih do Sabora. Oni su uključeni u pljačkaški sustav koji je našu domovinu doveo na prosjački stap. Na taj način vlada HDZ-a kupuje koalicijske partnere i nagrađuje ratne zločince dok se braniteljima uzima od ostatka ostataka ne samo financirajući četničke spomenike, srpske novine i raznovrsne parazite koji pljuju po hrvatskin svetinjama. Lustracija, obrana digniteta Domovinsko-oslobodilačkog rata i prava Hrvata izvan domovine, posebno onih u BiH na što nas izričito obvezuje Ustav, preduvjeti su za bolju budućnost Hrvatske, a za to se bori i boriti će se HČSP.
Ako bi se pak i dalje težilo da Hrvatska bude podijeljena na više izbornih jedinica uz zadržavanje 140 zastupnika, preostaje jedino da se podjeli na 7 izbornih jedinica s po 572.731 (+/- 5%) birača, jer se samo na taj način može ispoštivati zakonom predviđena prohibitivna klauzula od 5%. Pri rekonstrukciji izbornih jedinica trebalo bi voditi računa i o tome da je potrebno znatno smanjiti broj županija i općina jer Hrvatska se nužno mora osloboditi preskupog sustava lokalne samouprave.
Hürth, 06. siječnja 2011
Ivan Lozo, međunarodni tajnik HČSP i korodinator za XI. izbornu jedinicu
