Pravdi moraju biti privedeni svi bivši udbaši
Subota, 14. Kolovoza 2010. VECERNJI LIST
Razgovor Ivan Lozo
Međunarodni tajnik Hrvatske čiste stranke prava govori o pravaštvu, o perspektivama Hrvatske u EU, peticiji Vijeću Europe i potrebi da Hrvati izvan Hrvatske u Saboru imaju barem 14 stalnih mandata
Pravdi moraju biti
privedeni svi koji
su se ogriješili o
hrvatski narod
Stipe Puđa, Večernji list
Jedna od najjačih pravaških grupacija u Europi, ona u Njemačkoj sa sjedištem u Kölnu, posljednjih je mjeseci uzburkala javnost u domovini i inozemstvu svojim akcijama, koje su bile zapažene u javnosti. Nakon što su potaknuli predaju cjelokupne arhive emigrantske organizacije Ujedinjeni Hrvati Europe njemačkoj policiji, pokrenuli su potpisivanje dviju
peticija u vezi s Hrvatima izvan domovine, koje su poslali Europskom parlamentu. U peticiji poslanoj Vijeću Europe tražili su, a što je poslije prihvaćeno i dano u proceduru, da se Republici Hrvatska naloži prema Europskom uhidbenom nalogu bezuvjetno izručenje
osoba koje su odgovorne za ubijanje protivnika nekadašnjeg jugoslavenskog režima.
Posljednja njihova akcija, kojom se traži dopisno glasovanje za Hrvate izvan domovine te pravo na posebnu izvandomovinsku listu s koje bi, prema broju hrvatskih birača, tri zastupnika iz Europe išla u Hrvatski sabor, također izaziva veliko zanimanje iseljenika.
O svemu tome razgovarali smo s Ivanom Lozom, međunarodnim tajnikom Hrvatske čiste stranke prava, koji je sve donedavno sa svojom grupacijom kölnskih pravaša, kao dugogodišnji član te stranke, a neko vrijeme i predsjednik podružnica Hrvatske stranke
prava za zapadnu Njemačku, istupio iz HSP-a i prešao u HČSP. Ivan Lozo po zanimanju je pravnik i radi kao sudski tumač u Kölnu. Bio je dugogodišnji glavni tajnik nekadašnje značajne emigrantske političke organizacije Ujedinjenih Hrvata Europe (UHE).
VL: Vaša peticija poslana Vijeću Europe kojom ste tražili da se izda obvezujući nalog Republici Hrvatskoj za prihvaćanje i izvršenje Europskog uhidbenog naloga, izazvala je dosta
zanimanja i u domovini. U kojoj je fazi taj vaš pravaški zahtjev?
Neizručavanjem hrvatskih građana prvenstveno se štite udbaši
Lozo: U HČSP-u držimo da pravdi moraju biti privedeni svi oni koji su se ogriješili o hrvatski narod. Vladajući HDZ predlagao je da se posebnim zakonom spriječi izručenje hrvatskih građana. To je značilo i sprječavanje izručenja Njemačkoj nekadašnjih udbaša, protiv čega smo mi ustali peticijom, koja je 17. svibnja ove godine bila na dnevnom redu sjednice parlamenta u Strasbourgu. Peticija je, kao što su mediji i pisali, prihvaćena i proslijeđena je Europskoj komisiji i Odboru za vanjske poslove na donošenje odluke. Nakon toga je Hrvatski
sabor, premda se još čeka konačna odluka iz Strasbourga, u neprimjetnom zaokretu, prihvatio ustavne i zakonske promjene u duhu našeg zahtjeva i zahtjeva HČSP-a. To smatramo svojim velikim uspjehom jer do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što se, prema našoj procjeni, može očekivati najranije 2013. godine, ostaje nam dovoljno vremena da raščistimo sa sluganskom politikom prema Europskoj uniji.
VL: Nije li malo čudno što se vaša stranka HČSP suprotstavlja ulasku Hrvatske u Europsku uniju, a sami tražite pravdu od europskih institucija?
Lozo: Hrvatska je sastavni dio Europe u kulturološkom i geopolitičkom smislu, a ulazak u EU političko je pitanje i pitanje suvereniteta. O tome se može valjano pregovarati tek nakon što se provede lustracija i ako to prihvati više od pedeset posto upisanih birača. Budući da ti uvjeti nisu ispunjeni, da je hrvatska Vlada kvote na referendumu svela na minimum, suprotstavljamo se ulasku u EU pod štetnim i ponižavajućim uvjetima za Hrvatsku. Godine
1999. HČSP je bio parlamentarna stranka te je od Ustavnog suda tražio preispitivanje protuustavnosti suradnje s Haaškim sudom. Do danas nismo dobili odgovor, što je nezamislivo u demokratskom svijetu i pravnoj državi. Budući da vladajuća garnitura ignorira
i naše najnovije zahtjeve i prijedloge, pravdu smo morali potražiti kod europskih institucija. Sada pripremamo i peticiju protiv diskriminacijskog biračkog prava hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
VL: Što zapravo tražite i koje promjene očekujete za XI. izbornu jedinicu?
Hrvati izvan Hrvatske trebaju imati 14 mjesta u Hrvatskom saboru
Lozo: Naš je temeljni zahtjev da se ukine nedavno uvedena protuustavna fiksna kvota zastupnika za XI. izbornu jedinicu. Ustavom je regulirano da se biračko pravo temelji isključivo na državljanstvu, a ne na prebivalištu te da svi državljani Republike Hrvatske
uživaju jednako biračko pravo. Ustavni sud već je 1999. pravomoćno presudio da je uvođenje fiksne kvote za XI. izbornu jedinicu protuustavno, a suprotno je i članku 21. Međunarodne konvencije o ljudskim pravima (1966.) i deklaracijama Europske unije. Izborne jedinice u Hrvatskoj, čak i one sa znatno manjim brojem birača, biraju za Sabor 14 zastupnika, pa i mi toliko tražimo za XI. izbornu jedinicu. No, imajući na umu da od oko 270.000 birača XI. izborne jedinice ima korijene i prebivalište u Bosni i Hercegovini, a oko 130.000 birača vuče korijene iz Republike Hrvatske (a nema prebivalište ni u Republici Hrvatskoj ni u Bosni i Hercegovini), smatramo da jedna i druga skupina moraju biti adekvatno zastupljene u Hrvatskom saboru.
Zato se HČSP zauzima da se u XI. izbornoj jedinici, po uzoru na XII., formiraju tri liste, i to za prekomoske zemlje, sa dva zastupnika, za Europu, s tri zastupnika, te za Bosnu i Hercegovinu, s devet zastupnika. Ni najmanje ne sumnjamo u uspjeh naše peticije i pravednost našega zahtjeva. Ako bude trebalo, stvar ćemo iznijeti pred Ustavni sud RH i Europski sud za ljudska prava.
VL: Smanjivanje zastupnika u XI. izbornoj jedinici opravdava se i malim odzivom
birača u inozemstvu, ali i time što ti birači ne plaćaju porez u Hrvatskoj.
Lozo: Takvo stajalište imaju samo nezrele države, koje krše ustav i vraćaju se u 19. stoljeće. Zar nije čudno da oni koji traže smanjivanje zastupnika u XI. izbornoj jedinici, ne traže to isto i za XII. izbornu jedinicu, u kojoj je odziv na parlamentarne izbore znatno manji od odziva u XI. izbornoj jedinici. Razlika bi bila još veća da za birače XI. ne postoje diskriminacijski uvjeti, diktat prethodne registracije i premalo biračkih mjesta. Zato HČSP traži ukidanje prethodne registracije i mogućnost pismenog glasanja. To je europski standard, koji je uvela čak i Bosna i Hercegovina.
VL: Kako gledate na dolazeće parlamentarne izbore i ulogu HČSP-a u iseljeništvu?
Prvi sam srcem i dušom za ujedinjenje pravaških stranaka
Lozo: Budući da vladajući HDZ u koaliciji s nekim strankama trenutačno podržava samo 27,9 posto građana, manje gotovo 50 posto nego na početku godine, Jadranka Kosor pokušava, nakon šest godina zatiranja imena Franje Tuđmana u stranci i u državi, izaći s novom strategijom. Hrvatski narod i u inozemstvu prepoznat će da mu se podmeće kukavičje jaje.
Budući da ni jedna od tih triju najznačajnijih pravaških stranaka po mnogim procjenama nije u stanju samostalno ući u Sabor, a teško je zamisliva suradnja HSP-a i HSP-AS, realno je da se pojavi pravaški blok u kojem bi uz jednu od tih stranaka bio i HČSP.
Mi u HČSP-u shvaćamo kolika je politička odgovornost u novoj situaciji te smo duboko uvjereni da je stvaranje pravaškog bloka ne samo politička nužda već i želja ogromne većine
pravaša u domovini i inozemstvu.
