O POLITIČKOM PROFILU STUDENATA
Zagreb, 21. prosinca 2009., dr. sc. Zlatko Šram
Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu (IMIN) proveo je u studenom i početkom prosinca 2009. godine istraživanje pod radnim nazivom «Etnički stavovi i osobine ličnosti zagrebačkih studenata» čiji je autor i voditelj bio dr. sc. Zlatko Šram. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 368 ispitanika u kojem su 62% bili studenti fakulteta društvenih znanosti, 30% tehničkih i 8% prirodnih znanosti. Prosječna dob ispitanika bila je 21 godina, a od ukupnog broja bilo je 63% ženskih ispitanika. Dobiveni rezultati izraženi u relativnim frekvencijama (postotcima) ne mogu se generalizirati na ukupnu populaciji zagrebačkih studenata jer je ispitivanje izvršeno na prigodnom uzorku. Autor međutim smatra kako se ne bi dobili bitno drugačiji rezultati u pogledu određenih tendencija da je istraživanje izvršeno na reprezentativnom uzorku. U ovom su kratkom prikazu izloženi samo oni rezultati koji bi mogli biti zanimljivi široj javnosti u predizbornom ali i u širem političkom kontekstu.
U sklopu ovog istraživanja ispitivani su nacionalni identitet, izlazak na predsjedničke izbore, preferiranje predsjedničkih kandidata, višestruko preferiranje političkih stranaka, političko-ideološka samoidentifikacija, povjerenje u institucije političkog sustava, stavovi vezani za Europsku uniju i NATO, percepcija nacionalne ugroženosti, određene autoritarne tendencije, stav prema tradiciji i deklarativna religioznost .
Nacionalni identitet
Osim dva ispitanika koji su bili obuhvaćeni obradom podataka, svi su se nacionalno izjasnili kao Hrvati. Međutim, deklarativni hrvatski identitet ne mora ukazivati na neku dublju nacionalnu vezanost. Da sebe uvijek vidi kao Hrvata ili Hrvaticu slaže se 81.8%, da je ponosan što je Hrvat slaže se 76.0%, da je veoma sretan što pripada hrvatskom narodu slaže se 66.1%, a da se snažno poistovjećuje s drugim Hrvatima slaže se 36.7%.
Izlazak na predsjedničke izbore i preferiranje kandidata
Oko dvije trećine ili 64.1% ispitanika ima namjeru izaći na predsjedničke izbore 27. prosinca 2009., svaki četvrti ili 26.4% nije siguran hoće li izaći na izbore ili neće, a gotovo svaki deseti ili 9.5% neće izaći na izbore. Za Milana Bandića bi glasovalo 27.4%, za Ivu Josipovića 26.8%, za Nadana Vidoševića 16.4% i za Vesnu Pusić 9.8%. Ostali predsjednički kandidati „dobili“ su manje od 10% glasova.
Višestruko preferiranje političkih stranaka
Višestruke stranačke preferencije su mjerene na način da je ispitanicima postavljeno pitanje kojim bi sve strankama dali svoj glas kad bi imali zakonsku mogućnost glasovati za više od jedne stranke. Ovo su neke od stranačkih preferencija koje su dobivene na ovaj način mjerenja: Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) (36.8%), Hrvatska stranka zelenih (29.1%), Hrvatska narodna stranka (HNS) (24.6%), Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) (24.4%), Hrvatska seljačka stranka (HSS) (21.9%), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) (20.0%), Hrvatska stranka prava (HSP) (15.6%), Demokratski centar (DC) (13.7%), Hrvatska čista stranka prava (HČSP) (9.6%). Ovi rezultati međutim ne ukazuju za koju bi od ovdje navedenih stranaka zagrebački studenti stvarno glasovali na budućim parlamentarnim izborima.
Političko-ideološka samoidentifikacija
Od ispitanika je traženo da sebe političko-ideološki pozicionira na dimenziji lijevo – desno. Dobiveni su sljedeći rezultati: 29.6% smatra da pripada političkom centru, 31.0% da pripada lijevom centru i 15.2% da pripada desnom centru; «čistoj»ljevici pripada 14.4% a «čistoj» desnici 9.2% ispitanika. Drugim riječima, sklonost desnoj političkoj orijentaciji izražava 24.4%, a lijevoj orijentaciji 45.4% ispitanika.
Povjerenje u institucije političkog sustava i Crkvu
Povjerenje u Hrvatsku vojsku ima 41.2% ispitanika, u predsjednika države 35.5%, u Crkvu 33.2%, u USKOK 27.8%, u policiju 25.2%, u hrvatske obavještajne i protuobavještajne službe 17.8%, u državno odvjetništvo 15.3%, u sudstvo 13.9%, u vladu 9.6%, u Hrvatski sabor 8.7%, i u političke stranke 3.0%.
Stavovi prema EU i NATO
Nešto manje od polovice ispitanika izražava određeni antieuropski sentiment koji je izražen u sljedećim tvrdnjama (u zagradama je naveden postotak ispitanika koji se slažu s pojedinom tvrdnjom): hrvatski nacionalni interesi bit će ugroženi u Europskoj uniji (48.1%); novi svjetski poredak i globalizacija žele Hrvatsku pretvoriti u svoju koloniju (46.2%); EU i NATO uništit će hrvatska prirodna bogatstva(42.9%); zapadni svijet pun je društvenih nepravdi, moralne pokvarenosti i kriminala (41.3%).
Percepcija nacionalne ugroženosti
Između jedne četvrtine i jedne trećine ispitanika percipira kolektivnu nacionalnu ugroženost koja je izražena u sljedećim tvrdnjama (u zagradama je naveden postotak ispitanika koji se slažu s pojedinom tvrdnjom): očito da su se neke nacije urotile protiv hrvatskog naroda (26.1%); drugi narodi nemaju na srcu dobrobit Hrvatske (25.4%); postoji dosta izdajnika među pripadnicima hrvatskog naroda (35.2%); uvijek postoji prijetnja koja dolazi od susjednih naroda (35.1); Hrvate će od vanjskih neprijatelja spasiti samo nacionalno jedinstvo (33.5%), u slučaju rata neke nacionalne manjine podržavale bi neprijatelje Hrvatske (32.8%).
Autoritarne tendencije
Različite su autoritarne tendencije prisutne kod zagrebačkih studenata a očituju se kroz sljedeće tvrdnje (u zagradi je naveden postotak ispitanika koji se slaže s navedenom tvrdnjom): hrvatskoj mladeži potrebne je stroga disciplina,
nepokolebljiva odlučnost i jaka volja za radom i borbom za svoju obitelj (53.1%); Hrvatskoj je potreban jaki i neustrašivi vođa kojem će narod vjerovati i koga će slijediti (43.3%); poštovanje autoriteta najvažnija je vrlina koju djeca trebaju naučiti (43.1%); maloljetne delinkvente treba oštro kažnjavati (65.2%), one koji krše zakone treba strogo kažnjavati (73.3%).
Stav prema tradiciji
Potreba za poštovanjem tradicionalnih vrijednosti je izrazito prisutna: 77.8% ispitanika slaže se s tvrdnjom da Hrvati moraju pokazivati više poštovanja za običaje i tradiciju svoga naroda i brinuti se za njihovo očuvanje.
Deklarativna religioznost
Gotovo svaki četvrti ili 23.9% ispitanih studenata smatra se ateistom, 53.3% su vjernici koji ne prihvaćaju sve što vjera naučava, a 22.8% su uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što vjera naučava.
Zaključci
Na temelju iznijetih rezultata istraživanja možemo izvesti nekoliko zaključaka. Prvo, kod zagrebačkih studenata postoji rascjep između deklarativne pripadnosti hrvatskom narodu, individualnog osjećaja nacionalne pripadnosti i kolektivnog nacionalnog identiteta. Drugo, većim izlaskom mlade i obrazovane generacije na predstojeće predsjedničke izbore najviše dobivaju Milan Bandić, Ivo Josipović i Nadan Vidošević. Treće, premda su studenti skloniji lijevim političkim opcijama, nije zanemariv broj onih koji su politički desno orijentirani. Oko jedne četvrtine studenata sebe poistovjećuje s desnim političkim blokom. Četvrto, postoji znatno veće povjerenje u represivni i obavještajni sektor državne vlasti i Crkvu negoli u hrvatsku vladu i sabor, a najmanje povjerenje postoji u političke stranke. Peto, kod studenata je u znatnoj mjeri prisutan antieuropski sentiment. Ako je kod akademske mladeži u gotovo polovici slučajeva prisutan sidrom političkog i ekonomskog straha od EU, onda možemo pretpostaviti da je on znatno veći kod radnika, seljaka i umirovljenika. Mentalitet nacionalnog opsadnog stanja ili sindrom konspirativizma (osjećaja urote) prisutan je kod četvrtine, a percepcija prisutnosti unutarnjeg i vanjskog neprijatelja prisutna je kod trećine ispitanih zagrebačkih studenata. Šesto, snažna politička autoritarnost i potreba za autoritarnom poslušnosti prisutna je kod nešto manje od polovice ispitanika, dok je autoritarnu agresivnost izraženu kroz punitativnost (sklonost kažnjavanju) prisutna kod dvije trećine studenata, a što je najvjerojatnije produkt percepcije prisutnosti kriminala u hrvatskom društvu. Sedmo, potrebu za njegovanjem i očuvanjem tradicionalnih vrijednosti izražava više od dvije trećine studenata, a što je u suprotnosti sa općim mišljenjem koje postoji o hrvatskoj mladeži. Osmo, deklarativna religioznost je prisutna kod većine zagrebačkih studenata a što ne znači da se radi o isto toliko praktičnih vjernika glede sakramentalnog života.
Dr. sc. Zlatko Šram
e-mail: zlatko.sram@imin.hr
