Njemačka će blokirati hrvatski put u EU?
Piše: Ivan Lozo, Hürth
Hoće li Njemačka prije razbojniku Titu posmrtno oduzeti 1974. dodijeljeno državno odličje, nego li se glavni grad Hrvatske riješiti sramotnog naziva „Trga J.B. Tita“
Kada neka vijest postane predmetom objave u njemačkome tjedniku DER SPIEGEL od kojega se ponedjeljkom prodaje više od 1.000.000 eksemplara diljem svijeta, može se reći da je riječ o veoma važnoj vijesti. Poradi svoga utjecaja na javno mnijenje, ovaj najznamenitiji njemački tjednik slovi kao vodeći medij društveno političkog sektora već od davne 1947. Sa svojim dodatnim online izdanjem, tjednik predstavlja naj prošireniji website njemačkog interneta. DER SPIEGEL je obligatna lektira svakoga političara.
Premda je riječ o tjedniku koji više naginje liberalno-socijademokratskoj opciji, ili upravo radi toga, vijest vezana za hrvatsku politicku emigraciju, UDB-u i J.B.Tita u današnjem izdanju iz pera novinara Andreasa Wassermanna i to na tri stranice (52-54)., Večernji list je u svom današnjem izdanju (s.5) prenio sadržaj u kojem se govori o zahtjevu nekadašnjeg političkog emigranta i žrtve UDB-e, Gojka Bošnjaka iz Karlsruhea (danas Krk). Naime, Bošnjak preko svojih odvjetnika, Davora i Zlatka Prtenjače traži od njemačkih vlasti posmrtno oduzimanje najvišeg njemačkog odličja (Bundesverdienstkreuz) iz 1974. bivšem jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu.
Po dobro informiranom novinaru Andreasu Wassermannu šanse su dobre da će njemački ministar unutarnjih poslova de Maiziere ozbiljno morati razmotriti Bošnjakov zahtijev, jer münchenski vrhovni državni sud je 2008. pravomoćno ustanovio da je Tito osobno naređivao ubojstva političkih emigranata i da je zapovjedna linija išla od njega preko SK Hrvatske do obavještajnih službi i izvršitelja. Uz to Wassermann odaje da je njemačko državno odvjetništvo na temelju novih svjedočanstva i dokumenata obnovilo istragu nad ubojstvima hrvatskih političkih emigranata u Njemačkoj, te da se istraga sada više ne vodi samo protiv šest poznatih osoba (Perković i ostali), već ukupno protiv 14 osoba. DER SPIEGEL dalje otkriva da se među osumnjičenima nalaze i dva bivša hrvatska časnika. Tko je iole upućen u ova zbivanja, ne može se oteti dojmu da je istraga najvjerojatnije obnovljena i proširena nakon što je nekadašnji predsjednik hrvatske emigrantske organizacije Ujeninjenih Hrvata Europe (UHE), Žarko Odak, odnedavno član HČSP-a, prije nekoliko mjeseci najavio predaju organizacijske arhive njemačkoj policiji, te obznanio da su ove godine saslušana dva nova zaštićena svjedoka. Odak je tada u izjavi za javnost obznanio i istagu protiv dva umirovljena hrvatska pukovnika (od kojih se jedan slobodno šece po Zagrebu a drugi po Dalmaciji).
Bošnjakoj odvjetnik je za DER SPIEGEL izjavio; „Hrvatska štiti od njemačkog BKA Bayern, s međunarodnih tjeralica tražene osobe i time krši vrijednote i pravni sustav Europske Unije“ , dodavši da bi se, ako bi Njemačka povukla odličje dodijeljeno Titu, povećao pritisak na RH da pravdi privede sve izvršitelje i nalogodavce svih ubojstava hrvatskih političkih emigranata. Novinari nisu samo dobro zapazili da bi Hrvatska radi neizručivanja nekadašnjih pripadnika UDB-e mogla imati probleme pri zatvaranju poglavlja o pravosuđu i time ulaska u EU, već su u tome kontekstu naveli da je takvo mišljenje na tragu prihvaćene peticije Hrvatske čiste stranke prava u Europskom parlamentu i pismenom očitovanju Europske komisije na peticiju HČSP-a, da se Hrvatskoj naloži neka bez iznimke izruči sve optužene za politički motivirana ubojstva, tražeci da se u protivnom ne zatvori poglavlje o pravosuđu.
Time postaje jasno da peticija HČSP-a nije samo predmetom u kabinetima EU i parlamenta u Strassburgu već i u širim europskim medijskim krugovima; naravno ne i onima u Hrvatskoj koje kontrolira hrvatska vrhuška i njihovi ortaci poput Josipa Perkovića.
Bilo bi interesantno doznati ne samo stav veleposlanika RH u SR Njemačkoj dra. Mira Kovača na zahtjev Gojka Bošnjaka, već i onoga dijela diplomatskog kadra u Njemačkoj kojega je HDZ regrutirao iz redova Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj (HSKNj) kojega vladajuća stranka kontrolira. Tim to više što aktualni predsjednik HSKNj, Mijo Marić iz Berlina javno podržava i potpomaže Bošnjakovu akciju. Vrijeme će pokazati hoće li to dovesti do raskola unutar HSKNj odnosno (prisilno?) pasiviziranja pojedinih istaknutih članova. U svakom slučaju se neke napukline daju naslutiti.
Državotvornim Hrvaticama i Hrvatima iz HSKNj su vrata HČSP-a Njemačke širom otvorena.
Hürth, 06.12.2010
Ivan Lozo
Međunarodni tajnik HČSP i koordinator za 11. izbornu jedinicu
Nema komentara