NEKADAŠNJA EMIGRACIJA PREPOZNALA VAŽNOST PETICIJE HČSP-a

„Dok slikamo članove Hrvatske čiste stranke prava iz Kölna i Frankfurta s njihovim predsjednikom Josipom Miljkom, slušamo pozitivne odjeke kojima je podržana njihova peticija Europskom parlamentu zbog neizručenja Njemačkoj osumnjičenih udbaša za ubojstva hrvatskih emigranata. Čisti pravaši tako svom čelniku prenose i poruku Žarka Odaka, dugogodišnjeg predsjednika nekadašnjih Ujedinjenih Hrvata Europe, o najavi otvaranja njihove organizacijske arhive njemačkoj policiji. A sve kako bi se i osobe koje se danas lažno predstavljaju kao bivši hrvatski emigranti mogle naći u društvu onih koje će njemačko pravosuđe tražiti zbog suradnje s Udbom.“ (izvor: Vecernji list 17.05.2010.)

Odak je naglasio kako se predsjednici RH Mesić i Josipović izruguju s hrvatskim narodom i najvećom tragedijom hrvatskoga naroda tvrdeći da je osveta na Bleiburgu bila nužna, a vlada Jadranke Kosor financirajući četnički spomenik u Srbu. Žarko Odak dugogodišnji politički zatvorenik na Golom otoku radi borbe za slodobu hrvatskoga naroda odležao je također nekoliko godina u Njemačkim zatvorima, a Jugoslavija je 1970-ih od Njemačke tražila njegovo izručenje uz njemačke teroriste Bader-Meinhof grupe. Od 1984. do brisanja organizacije UHE iz registra organizacija u Njemačkoj Odak je bio predsjednik te organizacije. Po sudu nekadašnjeg jugo-tiska da je to „najmasovnija i najekstremističkija ustaška teroristička organizacija u Njemačkoj“ (Novodaski Dnevnik“, Novi Sad, 10.03.1986; „Vjesnik“, Zagreb 16.03.1986). Berislav Fabek je već 1984. konstatirao da je organizacija Ujedinjienih Hrvata Europe jedna od značajnijih hrvatskih političkih organizacija u Europi. (Berislav Fabek, “Kamo ideš emigracijo?, Ontario, Kanada 1984 u: Hrvatska Revija, München-Barcelona, br. 34., prosinac 1984. str. 706 – 722). U novijoj hrvatskoj literaturi Berislav Jandrić ubraja Ujedinjene Hrvate Europe među najznačajnije hrvatske emigrantske organizacije. (Berislav Jandrić, «Represivne mjere komunističkog režma prema hrvatskoj političkoj oporbi 1945-1975» u Dijalog povjesničara/istoričara 9, Zagreb, 2005.,str. 337). Hrvatski informativni centar objavio je početkom 2005., da medju onodobne najpoznatije hrvatske tiskovine u Njemačkoj spada glasilo UHE. «Feljton Hrvati u Njemackoj – Život, rad, kultura i povratak», 12./ 18.02 2005.) Budući da je srpski autor Vladimir Ivanković u svom 2009. pisanom kratkom prikazu tvrdio da je organizacija Ujedinjeni Hrvati Evrope imala sekcije za «obaveštajni rad” (Vladimir Ivanković, «Ekstrema emigracija u SR Nemačkoj i Jugoslavija» u: Istorija 20. veka, 1/2009, Beograd 2009, str. 139-147) Odakova najava o otvaranju arhive UHE njemačkoj policiji dobiva tako posebnu težinu.

“Kako doznajemo iz dobro obaviještenih krugova u Njemačkoj prvi vidljivi odjek na peticiju HČSP-a Europskom parlamentu donijeti će svoj plod 19.05.2010. kada će od bavarske savezne policije (Bayrische Bundeskriminalamt) biti saslušan jedan od zašticenih svjedoka. Riječ je o 62 godišnjem Hrvatu koji od 1974. živi i radi u Njemačkoj.” Köln, svibnja 2010.