HČSP proveo anketu: 91% Zagrepčana ne zna tko im je predsjednik gradske četvrti!
Hrvatska čista stranka prava provela je anketu u gradu Zagrebu po pitanju upoznatosti Zagrepčana s mjesnom samoupravom. Ispitanicima su bila postavljena dva jednostavna pitanja:
1.) Znate li kako se zove gradska četvrt u kojoj živite?
2.) Znate li kako se zove predsjednik gradske četvrti u kojoj živite?
Anketa je provedena na području tri gradske četvrti – Stenjevec, Podsused-Vrapče i Trešnjevka – sjever. Od 683 ispitanika njih samo 78 ili 11,4% znalo je točno ime gradske četvrti u kojoj žive, dok njih 605 ili 88,6% nije znalo. Ime predsjednika gradske četvrti u kojoj žive znalo je samo 59 ili 8,6% ispitanika, dok čak 624 ili 91,4% ispitanika nije znalo.
Uzevši u obzir činjenicu da oni koji su znali odgovore na naša pitanja su uglavnom stranački ljudi, dolazimo do zaključka da običan narod nije uopće upoznat s osnovnim informacijama o svojoj gradskoj četvrti. Da to nije bezazlena stvar govori činjenica da prosječna zagrebačka gradska četvrt ima 50-ak tisuća stanovnika i višemilijunski godišnji proračun. Gradske četvrti gotovo da možemo usporediti s manjim hrvatskim županijama.
Ovi šokantni podaci rezultat su načina rada gradskih četvrti i Grada općenito. Gradske četvrti pretvorile su se u mistične organizacije koje su svrhu postojanja pronašle u sebi samima. Zaposlenici gradskih četvrti godinama muzu gradski proračun i to pod krinkom da predstavljaju narod, a taj narod za njih uopće niti ne zna. Rezultati ove ankete ne pokazuju samo da njima nije u interesu da narod zna što rade, već im nije u interesu da narod zna da oni uopće postoje.
Kako Zagreb ide u susret sljedećih lokalnih izbora, postavlja se pitanje svrhe biranja predstavnika naroda u gradskim četvrtima, ako jedini kontakt tih predstavnika s narodom je onaj dan u četiri godine kada se njihova imena pojave na glasačkim listićima.
Sustav funkcioniranja gradskih četvrti treba temeljite promjene. Kao prvo, zagrebačkim gradskim četvrtima potrebna je veća samostalnost. Unutar gradskih četvrti, potreba je veća interakcija između predstavnika i stanovnika. To se može postići na razne načine poput:
• otvorenih vrata gradske četvrti,
• otvorenih javnih rasprava i tribina oko bitnijih problema u gradskoj četvrti,
• mogućnost prisustva stanovnika sjednicama vijeća gradskih četvrti,
• organizacijom čestih društvenih događanja u gradskoj četvrti itd.
Jednostavno, Zagrepčani moraju ponovno osjetiti izgubljenu pripadnost jednoj zajednici tj. gradskoj četvrti u kojoj vlada sloga i zajedništvo. U tome predstavnici gradske četvrti moraju najviše pridonijeti jer gradska četvrt mora postojati zbog naroda, a ne narod zbog nje.
U Zagrebu, 11. listopada 2012.
Frano Čirko, predsjednik Gradskog odbora HČSP-a grada Zagreba
Večernji list, Tjedno.hr, DubravaNews, Politika.hr
