• Twitter
  • Facebook
  • Feed

HČSP SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE OBILJEŽILA 24. GODIŠNJICU VOJNO REDARSTVENE OPERACIJE UNA 95



Dana 18. rujna 2019. HČSP Sisačko-moslavačke županije obilježila je obljetnicu vojno redarstvene operacije Una 95.
Stranačko izaslanstvo predvodili su predsjednik podružnice HČSP-a Hrvatska Dubica Mijo Ruf, povjerenik za grad Sisak Tomislav Vlašić te pročelnik HČSP-a za lustraciju i predsjednik gradskog odbora grada Zagreba Ivan Vohrić.
Tom prigodom u Hrvatskoj Dubici održana je komemoracija u čast poginulim i stradalim hrvatskim braniteljima spomenute operacije.
Komemoraciji je nazočilo preko 200 ljudi.
Od strane državnog vrha komemoracij su nazočili izaslanik mistra Tome Medveda i državni tajnik Ivan Vukić.
Tu je bila i počasna bojna Gromova, počasne desetine Gromova, članovi udruge Crne Mambe, Tigrovi kao i pripadnici udruge 57. Samostalnog bataljona Marijan Celjak te mnogi branitelji, zapovjednici, časnici i dočasnici koji su sudjelovali u operaciji Una 95.

Epilog same operacije
Operacija Una informativno je ignorirana i vrlo brzo potisnuta iz kolektivnog sjećanja. Informacija nije bilo, tako da se o stvarnoj situaciji doznavalo tek iz razgovora s obiteljima branitelja koji su sudjelovali u akciji. Sisak je tih dana brujio o poginulim pripadnicima 2. gardijske brigade (26 poginulih) stacionirane u tom gradu, od kojih su mnogi bili Siščani. Danas je se uglavnom sjećaju sudionici i obitelji poginulih hrvatskih vojnika. Postrojba koja je značajnije stradala jest 1. bojna 2. gardijske brigade, udarna postrojba zvana “Crne Mambe” (13 poginulih).Osim velike cijene koje su u neuspješnoj operaciji platili pripadnici hrvatskih gardijskih brigada, posljedice je trpio i general Vinko Vrbanac, koji je predložio prekid akcije i koji navodno o akciji nije izvještavao načelnika Glavnog stožera generala Červenka: protiv njega je pokrenut stegovni postupak i kasnije je umirovljen. Generali koji su na terenu vodili postrojbe nisu mogli utjecati na političke i vojne odluke tadašnjeg hrvatskog državnog vrha, prije svega Marijan Mareković, zapovjednik IZM-a (izmještenog zapovjednog mjesta) za Unu, potom general Damir Goršeta, te Jozo Miličević i Zvonko Peternel kao zapovjednici gardijskih brigada.
General Željko Mareković (ratni zapovjednik 1. gardijske brigada, koji je i nakon Domovinskog rata bio među nekolicionom najvažnijih hrvatskih vojnih zapovjednika), koji je na terenu upravljao akcijama hrvatskih snaga, u intervjuu za “Jutarnji list“ 2006. godine iznosi detalje koji se donekle razlikuju od uobičajenih pogleda na operaciju: “Kad su 1. i 2. gardijska brigada napravile mostobran na Uni i kad je trebalo ubrati plodove jednodnevne borbe na rijeci, došla je zapovijed da se sve naše postrojbe povuku. Malo je ljudi tada znalo zašto. Tek sam prije nekoliko mjeseci pročitao da su se američki avioni u Avianu već zagrijavali da tuku naše snage na Uni. Očito da ta operacija nekome nije politički odgovarala. Hrvatske snage su, uz pomoć Armije BiH, zauzele to područje i kretale se prema Banjoj Luci. U toj operaciji uništili bismo Banju Luku, odnosno Republiku Srpsku, a Miloševiću bi, nekoliko mjeseci nakon 250 tisuća izbjeglica iz tzv. Krajine, u Beograd stiglo još pola milijuna iz Republike Srpske.“

Bog i Hrvati! Za Dom spremni!
HČSP