HČSP se zalaže za zaštitu javnoga morala
2. srpnja 2009. Piše: Josip Miljak
Ne bih želio polemizirati s Pešordom, ne samo zbog toga što se manje-više s njegovim analizama slažem, nego i zbog toga što se ponekad čovjeku potkrade kakva misao koja može biti krivo protumačena, a to valja svakako izbjeći. A i svaki čitatelj HL-a će se složiti da je Pešordi, kao vrsnom i cijenjenom kolumnistu nezahvalno proturječiti, a istovremeno treba zadržati simpatije tih istih čitatelja što je dosta teška zadaća.
Ipak se moram osvrnuti na njegovu kolumnu U HL-u od 25. lipnja 2009. s naslovom „Postmoderna društva“ u kojoj se spominje HČSP kao organizator antigey prosvjeda. Tu ništa nije sporno, mi jesmo organizatori toga prosvjeda, ali ono na što želim upozoriti jest Pešordina dvojba oko smisla i poruke samoga prosvjeda. On naime tvrdi da mu nije jasno za koje se to vrijednosti mi zalažemo i sveo je to na puku sferu seksualnosti što nikako ne odgovara istini. Naš kontra prosvjed je usmjeren u zaštitu moralnih i tradicionalnih vrjednota, a nikako protiv bilo čijega seksualnoga opredjeljenja, nas to ne zanima.
Zanima nas zaštita javnoga morala, jer kada seksualno dezorjentirane skupine, ili bilo koje druge skupine, svoj neprirodni stil života iznose javno paradirajući po Zagrebu, sa očitom željom da to postane općeprihvaćeno, onda to više nema nikakve veze s tobožnjim traženjem prava za sebe, nego to prelazi njihova prava i počinje duboko zadirati u prava većine koja to ne želi gledati ispod svojih prozora.
Ali ono što nas najviše zabrinjava jest upravo neraspoznavanje te granice, granice gdje završavaju ta prava a gdje počinje nemoral i dekadencija koja tako nasiljem manjine polako postaje općeprihvaćen, moderan, poželjan i napredan način ponašanja.
To je tipičan teror manjine nad većinom. A svi koji se tomu suprotstavljaju proglašavaju se nazadnima, fašistima , nacistima i sl.
Društvo koje ne raspoznaje moralne vrjednote, koje zbog tobožnje modernosti i naprednosti tolerira očiti nemoral na ulicama jest bolesno. Obično za čovjeka kažu da je poludio kada mu je ono što je većini nenormalno, njemu normalno i prihvatljivo.
Ako su ove parade samo manifestacije seksualne različitosti, a njihova izvedba oličenje slobode, morala, čestitosti i svekolikoga napretka, onda se ja pitam što je to nemoral, gdje počinje nemoral za ovo društvo i hoće li ovo društvo imati snage igdje podvući crtu ili će u tomu silnomu napretku nestati, urušiti se i zatrti samo sebe. Citat: Prof. dr. sc. Branimir Lukšić; „Apsolutna sloboda je negacija slobode. Potpuna sloboda od bezuvjetnih i univerzalno važećih moralnih norma vodi u bezakonje i raspuštenost, koji zatiru svaku slobodu. Na idealima postmoralnog čovjeka, na osobnom uživanju, slavi, novcu i moći, ne može se graditi civilizirano društvo. Tu ne pomaže ni načelo moralnog utilitarizma, da moja sloboda prestaje tamo gdje narušavam slobodu drugoga“, kraj citata.
Glavni cilj našega prosvjeda je ipak pokušaj skretanja pozornosti na taj problem, senzibiliziranje javnosti i vlasti da se suoči s tim, a kao kruna svega jest traženje zakona o zaštiti javnoga morala što nam ga jamči članak 16. Ustava RH što smo 22. lipnja 2009. uputili Saboru RH, a koji Vam dostavljamo u prilogu. Čekamo odgovor Hrvatskoga Sabora.
Hrvatski list, 2. srpnja 2009.
HRVATSKI SABOR
Odbor za zakonodavstvo
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb
n/r Emil Tomljanović, predsjednik
Poštovani, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske koji omogućava da predlagatelji zakona mogu biti građani Republike Hrvatske i na čiji se prijedlog Odbor može pozvati prilikom predlaganja zakona, ja kao predsjednik Hrvatske čiste stranke prava predlažem Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga Sabora da predloži slijedeći zakon:
ZAKON O ZAŠTITI JAVNOGA MORALA
Pozivam se na članak 16. Ustava RH koji jamči slijedeće: „Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje“.
Tražim da se prava i slobode manjina tzv. „slobodne, homoseksualne spolne orijentacije“ ograniče kako bi se zaštitila prava većine građana RH.
Držim da parade koje oni održavaju po centru grada Zagreba prelaze prava koja im kao građanima jamči Ustav i zakoni RH, te takvim nemoralnim manifestacijama oni zadiru i narušavaju prava drugih ljudi, ugrožavaju javni moral, kvare mladež, degeneriraju zdravu narodnu supstancu, izruguju se obiteljima, životu i rađanju djece. Takvo narušavanje prava drugih ljudi i povreda javnoga morala u direktnoj je protimbi s člankom 16. Ustava RH.
Ograničenje prava tih manjina koje tražim odnosi se na donošenje zakona o ZABRANI NJIHOVIH NEMORALNIH PARADA PO GRADU ZAGREBU I HRVATSKOJ.
Smatram da se time ne narušavaju njihova prava, nego se štite prava većine i njihovo pravo izbora da ne gledaju te parade i da ne budu od strane medija naprosto bombardirani tim događajem. A osobito nakon stupanja na snagu zakona o Suzbijanju diskriminacije, kroz koji svi koji se na bilo koji način osjećaju diskriminiranima mogu ostvariti punu zakonsku zaštitu.
S štovanjem!
U Zagrebu, 22. lipnja 2009.
Josip Miljak, predsjednik HČSP-a
