• Twitter
  • Facebook
  • Feed

HČSP: POD HITNO POKRENUTI IMUNOLOŠKI RADI COVID-19, ALI I EPIDEMIJA KOJE NAM DONOSI BUDUĆNOST!



U svakoj krizi Postoje dvije jednako važne odgovornosti: riješiti neposredan problem i pobrinuti se da se ne ponovi. Ovih dana to je upravo situacija izazvana koronavirusom.

HČSP se zauzima da ovaj slučaj postane okidač da se posveti puno više pažnje i ulaganja u poboljšanje dijagnostike i cjepiva, kako bismo bili spremni za nove epidemije kojih će sigurno biti i u budučnosti.

Imunološki je svojevremeno napravio Interferon koji bi definitivno bio vrhunsko rješenje za COVD-19 jer se pokazao uspješnim u lječenju svih virusa.No prozvodnja mu je bila obustavljena jer je dobar i razno rzanim lobijima velikim igračima i farmacutskim divovima to nije pasalo zbog gubitka vlastitog profita.Naravno za to su zaslužne sve do sada Vlade RH koje su radile mimo hrvatskih nacionalnih interesa.

Nadalje i u Hrvatskoj se proteklih dana iz redova Vlade, konkretno od premijera Andreja Plenkovića, čulo kako je najveće iskušenje u novijoj povijesti Hrvatske da u takvoj pandemiji i društvenoj krizi po prvi put u zadnjih sto godina ne mogu osloniti na vlastiti imunološki zavod i njegove pripravke.

I od ministra gospodarstva Darka Horvata čulo kako je sada jasno da Hrvatska mora imati operativan Imunološki zavod, koji je svoju punu ulogu izgubio prije više od desetljeća, ostajući postupno bez dozvola za proizvodnju cjepiva, seruma, antiseruma, prerade krvi i vrijednih kadrova, tako da je danas od njega ostala doslovce samo ljuštura.

104 milijuna kuna iznosi gubitak Imunološkog zavoda prema podacima iz posljednjeg revizorskog izvješća

Premda postoje planovi oživljavanja Imunološkog zavoda, oni su u ovom trenutku skromni i nedovoljno neambiciozni. Najviše je zaslužna za to država i njezina uporna pasivnost u bavljenju spašavanjem IMZ-a, ali i uz njezinu dobru volju bit će to zahtjevan i velik zadatak.

Može se to zaključiti i iz odgovora koje smo na tu temu dobili od Vedrana Čardžića, koji je na čelu Imunološkog zavoda posljednjih godinu dana.

“Za razvoj cjepiva, osim baze koja je potrebna, morate imati dovoljno kvalificiranih kadrova, razvoj, kvalificirane metode, pripremu proizvodnje, registraciju i ‘sto čuda’. Mi ovog trenutka skoro da nemamo ništa od navedenog”, pojašnjava Čardžić, ističući da stoga o koroni u smislu proizvodnje u IMZ-u sada ne mogu niti razmišljati.

On je, kaže, prema resornim ministarstvima otvorio teme nužne za ozbiljniji start u IMZ-u, a bez njihove inicijative najbrža i najrealnija opcija ostaje rekonstrukcija postojećih prostora i proizvodnja cjepiva protiv morbila i rubele, kako je predviđeno ‘pretpandemijskom’ programom za rekonstrukciju IMZ-a.

Trenutno Imunološki živi od prikupljanja i skladištenja ljudske plazme, koju šalje na obradu frakcionatoru u inozemstvu, koji lijek iz iste plasira na hrvatsko tržište. Spomenuti plan razvoja predviđa ulaganja u pokretanje prerade plazme na novoj lokaciji, budući da na postojećoj na Medveščaku po zaključku Ministarstva zdravstva to nije moguće.

Taj plan trebao se provesti kroz projekt strateškog partnerstva države i Grada Zagreba, no realizacija je zapela. Odluku o udruživanju snaga u očuvanje IMZ-a prije dvije godine odluku je donijela je Plenkovićeva Vlada, a projekt je predviđao injekciju od 100 milijuna kuna koju bi u novcu u temeljni kapital IMZ-a unio Grad  koji ima predstavnike u NO-u, iako dokapitalizacija nije provedena.

Trenutačno, pak, IMZ posluje i kao d.d. i kao ustanova, koja je osnovana kada je tvrtka upala u blokadu, nije uspjela privatizacija i činilo se da ide ka likvidaciji. Tvrtka više nema zaposlenika, jer su svi u prešli u ustanovu, preko koje se odvijaju sve aktivnosti, a ostvarivanje strateškog partnerstva, kaže Čardžić, moguće je tek po ustrojavanju svih tijela tvrtke, čijem je NO-u, tvrdi, mandat istekao prije dva mjeseca.

Čardžić je ravnatelj ustanove, a imenovan je i za direktora tvrtke IMZ, a za sve ostale odluke za realizaciju partnerstva bit će potrebne odluke vlasnika. Prema posljednjem revizorskom izvješću gubici IMZ d.d. bili su 103,7 milijuna kuna, a račun je potkraj prošle godine deblokiran.

Za razvoj IMZ-a, prema Čardžićevom poslovnom planu, predviđeno je pokretanje proizvodnje djelatne tvari i finalnog bulka virusnih cjepiva, dobivanje dozvole za veleprodaju lijekova, a za puni razvoj potencijala poslovanja potrebno je izgraditi novi pogon, pa Čardžić procjenjuje da će do operativne faze biti potrebno oko četiri godine.

No, neovisno o donošenju strateške odluke, dodaje, moguće je iz vlastitih izvora financiranja provesti ulaganja na postojećoj lokaciji i obavljati parcijalnu proizvodnju podloga, KVP-ova, cjepiva protiv morbila i rubele, te finalnog bulka i obavljanje provjere kakvoće. Dio proizvodnje bi se, kaže, podugovorio s “proizvodnom ustanovom”.

“Time bismo, uz rad na uspostavljanju komercijalne suradnje s ino kupcima cjepiva, stvaranjem prihoda i zapošljavanjem kadrova, omogućili povratak Zavoda na globalno tržište vi kako je trajno rješenje izgradnja nove tvornice sa svim elementima modularne gradnje pogona za razvoj, pripremu i proizvodnju cjepiva.

No, s obzirom na deficitarnost stručnih kadrova i specifična tehnološka znanja za uspostavljanje cjelokupnog procesa kao moguće rješenje nameće se i strateško povezivanje s kompatibilnom partnerom, primjerice iz EU, SAD-a, Kine ili Indije.

No, opcija da postane licencni proizvođač u ovom trenutku ne mora biti i jedna, posebice nakon koronavirusa. I prije izbijanja pandemije Vlada je zauzela stav da se Hrvatska treba okrenuti načelu samodostatnosti u proizvodnji lijekova iz ljudske plazme, što u praksi već i jest standard članica EU s visokim BDP-om, što je istaknuto prošlog ljeta pri usvajanju nacionalnog plana opskrbe lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme.

Nova situacija, pak, pokazuje da se i te zemlje sada još više žele osigurati, pa neke najavljuju i mogućnost nacionalizacije svojih  proizvođača. Hrvatska je u tom pogledu u prednosti, budući da je IMZ još uvijek u njezinom većinskom vlasništvu.

Dodatan plus je što za novi plan vraćanja života IMZ-u sada na raspolaganju ima i financijsku podlogu koja se otvara ad hoc ustrojenim programom EK za ublažavanje posljedica koronavirusa, dio kojeg je usmjereno i u jačanje zdravstvene infrastrukture. Vlada samo mora donijeti odluku da je to strateški interes za IMZ, koji je i dalje na popisu poduzeća od posebnog državnog interesa.

Bog i Hrvati! Za Dom spremni!

HČSP