Glupa je teza da traume hrvatske povijesti mogu riješiti povjesničari
Piše: Josip Miljak
Zagreb, 23. siječnja 2011
Prvakinja jedne pravaške stranke optužuje HČSP za ustašovanje, a što uporno ponavlja s tezom da hrvatsku povijest treba prepustiti povjesničarima, a ne da se njome bave političari. Nijedna od njezinih teza ne drži vodu, nego je to bježanje od odgovornosti i pomaganje u prikrivanju zločina nad hrvatskim narodom u Drugom svjetskom ratu, Križnom putu i poraću što seže sve do 1990. Političari se uistinu ne trebaju baviti poviješću, ali poticanje političara na društveni obračun sa nekažnjenim komunističkim zločincima nije bavljenje poviješću, nego je to zalaganje za pravdu i kaznu koja mora stići te zločince.
Po toj političarki povjesničari bi trebali preuzeti ulogu policijskih istražitelja, tužitelja, sudaca i tamničara. Navodimo slučaj jednoga povjesničara hrvatske političke provenijencije, o čemu je pisao i Hrvatski list. Taj povjesničar se zove Mladen Ivezić i njemu je akademik Strčić odbio verificirati doktorat, jer bi, kako kaže Strčić, onda oni morali suditi partizanskim zločincima koje je Ivezić raskrinkao i podastro dokaze o strašnim zločinima koje su počinili ti tzv. antifašisti. Stoga ne smijemo podlijegati stereotipima koje nam nameću „antifašisti“ koji zdušno prikrivaju zločine svojih očeva, majki, baba, djedova, pa i svoje vlastite, jer ih još ima dosta živih, da se ne trebamo baviti poviješću, nego da se okrenemo svijetloj budućnosti koju nam oni kroje.
Za njih nije bavljenje poviješću to što nas svakodnevno bombardiraju s ustaškim zločinima ili sa zločinima iz Domovinskoga rata, jedino je bavljenje povijšeću kada se upozorava na njihove masovne i još uvijek nekažnjene zločine. Upravo tu leži problem, u nekažnjenim zločinima. Jer da su ti masovni zločini antifašista sankcionirani, onda ne bi bio problem otvaranje tih tema, a ovako se želi otkloniti svaka društvena rasprava o tomu, kako se ne bi možebitno krenulo u sankcioniranje toga zla. Ali koliko se god šutjelo o tomu, kosti naših mrtvih sve češće progovaraju i traže pravdu. Kada već mi živi nemamo hrabrosti za kažnjavanje njihovih krvnika, masovne grobnice naših predaka će natjerati europsku javnost da od Hrvatske prije ulaska u tu EU tvorevinu sankcionira te zločine, zabrani veličanje simbola komunizma i zabrani negiranje antifašističkih masovnih zločina nad nama Hrvatima. Tek kada se uzduž i poprijeko kazni taj genocid nad Hrvatima, povjesničari će moći odraditi svoj dio posla, a onda će naš Ivezić, unatoč Strčićevu protivljenju ponijeti titulu dr. sc. Mladen Ivezić.
U Zagrebu, 23. siječnja 2011.
Josip Miljak, predsjednik
